Mexico lindo i querido

Mexico lindo i querido

Meksiko je država koja jednostavno začara čoveka. Opčini vas svojom hranom, muzikom, nasmejanim ljudima, divnom prirodom i izuzetnim građevinama. Onaj  ko ne voli ljutu hranu možda se i ne oduševi toliko kulinarskim specijatitetima, ali zato smo mi koji volimo ljuto uživali.

U Meksiku sam probao čak i supu od kaktusa, koja je odlična, a probao sam i ljuto/kiselo/gorko/slano pivo. Taj specijalitet se zove „michelada“, a pravi se tako što prvo obod čaše umočite u limun, pa u morsku so koja se zalepi za deo koji dodirujete ustima, pa sipate u čašu isceđeni sok od malog zelnog limuna (limete), pa dodate pivo i na kraju dodate čili. Tako dobijate čuveni koktel „michelada“, na koji morate polako da se naviknete. Teško da će se nekome dopasti ako ga naruči čim sleti u Meksiko. U Evropi smo razvili jedan određeni način ishrane, koji a ovim koktelom nema dodirnih tačaka. Preporučujem da barem nedelju dana privikavate svoj organizam na meksičku hranu, pre nego što naručite ovaj koktel. E, kada se priviknete i zavolite „micheladu“, onda ste pravi Meksikanac.

Pisaću još puno o meksičkoj hrani, kulturi i tradiciji, a spomenuo bih da sam obišao veliki broj gradova, kao što su Mexico city, Gudalajara, Puebla, Vera Cruz, Acapulco, Toluca, Culiacan, Queretaro, San Luis Potosi, Leon… piramide Teotihuacan, Teotenango, Calixtlahuaca… pećine, jezera, vulkane… mnogo veoma zanimljivih destinacija i upoznao puno izuzetno dobrih ljudi.

Moram da opišem jedan neverovatan doživljaj, koji najbolje opisuje gostoprimstvo i dobrotu Meksikanaca. Došli smo u grad Queretaro i čim smo smo ostavili stvari krenuli u šetnju. Otprilike smo upamtili koji autobus nas vozi do hotela, međutim, nismo baš bili sigurni na kojoj stanici treba sići za povratak u hotel. Ušli smo u gradski autobus, koji su u Queretaru dosta manji nego što je to uobičajeno, i upitali jednog putnika na kojoj stanici treba da siđemo. Meksikanac je sišao sa nama, odveo nas do hotela i vratio se da sačeka autobus i nastavi putovanje. Taj njegov postupak mi je i dan danas u sećanju, i često ga pominjem u razgovorima.

Meksiko je država koju svakako treba posetiti, čini mi se da mi je deo srca ostao negde u prašumama i piramidama.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

five × 1 =